Vladimir Perić Valter i otpor u Sarajevu

Ilegalac, narodni heroj, simbol Sarajeva i ikona pop kulture Vladimir Perić, upamćen po pseudonimu Valter, ostavio je iza sebe neizbrisiv trag u historiji jednog grada. Rođeni Prijepoljac, danas se najviše povezuje sa Sarajevom, gradom u koji je 1943. godine stigao sa jednim posebnim zadatkom. Ilegalni pokret, koji je bio gotovo uništen hapšenjima Gestapa i ustaške policije, trebalo je obnoviti. Djelić tog procesa mogu oslikati Valterova pisma iz Kolekcije arhivalija Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Unutar kolekcije nalazi se šest pisama Vladimira Perića Valtera, a njegovo prvo pismo datirano je 18.11.1943. godine, u kome Valter opisuje drugu Marku stanje ilegalnog pokreta po njegovom dolasku. Situacija je bila uznemiravajuća, bez mnogo povjerenja između ilegalaca, što je opisao riječima: „Bilo je i takvih slučajeva za koje je bilo skoro sigurno da će pri prvim šamarima prolajati sve što znaju.“Uprkos tome, ističe kako je uspio da za tri mjeseca, od svog dolaska, postavi organizaciju na„solidnije i trajnije temelje“,“, radeći na regrutaciji ilegalaca i rješavanje problema radio veze. Nekoliko mjeseci poslije, 23.05.1944. godine, u novom pismu, primjetan je značajan napredak na svim poljima. Problem radio veze je riješen zahvaljujući tome što:„će naša stanica “Meho” moći da obavlja sav posao“,a i propagandna aktivnost u gradu je pojačana. Zahvaljujući povezivanju sa uticajnim ličnostima, ilegalci dolaze do sve više povjerljivih informacija. Analizirajući stanje morala domobranskih jedinica, Valter ističe da su velike šanse da te jedinice neće pružiti nikakav otpor partizanima ukoliko dođe do napada na grad, već štaviše, da će se pridružiti napadu. U daljnim pismima, glavna tema jeste uspostavljanje veze između ilegalaca sa partizanskim odredima u okolici Sarajeva, ponajviše zbog prebacivanja ljudi na slobodnu teritoriju. Jedan od primjera je i prebacivanje domobranskog poručnika Murata Salmana i 100 milicionera koji su odlučili da se pridruže NOP-u.
Posljednje pismo iz kolekcije datirano je 25. 03. 1945. godine, ali u njemu nema pomena predstojećeg napada na Sarajevo. U njemu pak govori o vezi kojom će se prebacivati pristalice na slobodnu teritoriju. Svega osam dana kasnije, 06.04. je uslijedio napad na Sarajevo. U oslobađanju grada, krucijalnu ulogu odigrao je ilegalni pokret na čelu sa Valterom, koji je u posljednjim borbama za oslobođenje grada poginuo. Proglašen je za Narodnog heroja Jugoslavije 1953. godine.  Nedim Pustahija