Börgermoorlied

Nakon epizode naročito ekstremnog nasilja SS-a u logoru Börgermoor na sjeveru Njemačke 1933. godine, komunista i zatvorenik Wolfgang Langhoff tražio je od komandanta dopuštenje da u logoru organizuje cirkusku predstavu. S ciljem da djeluje protiv demoralizacije među zatvorenicima, Zirkus Konzentrazani održan je u nedjelju, 27. avgusta 1933. Na programu su bili gimnastičari, hrvači, akrobate, dva klovna, komičar i plesači. Muzičke numere izvođene su na improvizovanim instrumentima koje su izradili zatvorenici, a program je završio s pjesmama za četiri glasa koje je hor pjevao a capella.

Posljednja pjesma se zvala Börgermoorlied (Pjesma Börgermoora). Muziku je komponovao amaterski muzičar Rudolf Goguel za tekst pjesme Johanna Essera od šest strofa koja je osuđivala uslove u logoru i izražavala nadu za oslobođenje u budućnosti. Pjesma je odisala snažnim uticajem repertoara komunističkih radničkih pjesama (Arbeiterlieder) iz weimarskog perioda. Zatvorenike je nazivala “močvarnim vojnicima” (Moorsoldaten), aludirajući na to kako su podsjećali na vojsku svaki put kad su izlazili iz logora s lopatama prebačenim preko ramena poput pušaka, prisiljeni da rade u obližnjoj močvari.

Pjesma je bila hit među zatvorenicima, ali i među SS-ovcima. U narednim danima neki od njih su čak naručili kopiju notnog zapisa kako bi ga poslali svojim porodicama. Pjesma se brzo proširila Njemačkom i cijelom Evropom, kako unutar sistema logora tako i u zemljama gdje su njemačke političke izbjeglice našle utočište – u dvije različite muzičke verzije: jednu je u Londonu čuo Hanns Eisler od njemačkog prognanika i napravio je aranžman u stilu Kampflieder (borbenih pjesama) koje su mu bile drage; drugu su u nacističkim logorima pjevali zatvorenici iz Börgermoora nakon što su tamo prebačeni. Svojom formom, estetikom i okolnostima nastanka, Börgermoorlied otvorila je put za komponovanje Lagerlieder (logorskih himni) i u drugim logorima.

Za vrijeme Španskog građanskog rata Eislerov drug Ernst Busch napravio je snimak njegove verzije pjesme koju su onda pjevali razni bataljoni Međunarodnih brigada. Pjesma je kružila među pripadnicima antinacističkog otpora, pa je uskoro prevedena na razne jezike, između ostalog i u francuskim zatvoreničkim logorima gdje je postala poznata kao “Le chant des Marais”. Postala je snažan simbol borbe i međunarodne solidarnosti protiv fašizma. Trenutno postoji oko 200 verzija Börgermoorlied. I danas njeni mnogobrojni prevodi i aranžmani svjedoče o njenoj sposobnosti da ujedini transnacionalnu zajednicu u sjećanju na deportacije i odbranu sloboda preko svih granica i političkih i vjerskih podjela.

Élise Petit