Konjićev skok od Drvara do Sarajeva

Trodimenzionalna kolekcija Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine svjedoči o jednom od najvažnijih razdoblja u historiji Bosne i Hercegovine, Drugom svjetskom ratu i Narodnooslobodilačkoj borbi. U jednom dijelu zbirke smještenom u vanjskom prostoru muzeja, u atriju, izloženo je nekoliko komada artiljerijskog naoružanja korištenog tokom rata. Među njima se ističe prilično jedinstven eksponat, njemačka jedrilica DFS 230 korištena u jednoj od najdramatičnijih operacija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, operaciji Rösselsprung (= konjićev skok).
Operacija Rösselsprung, poznata kao Desant na Drvar (ili kao Sedma ofenziva), pokušaj je likvidacije ili zarobljavanja vrhovnog komandanta NOVJ (Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije), maršala Josipa Broza Tita, izveden u maju 1944. Cilj bio je padobranskim jedinicama napasti Drvar i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog). Plan cijele operacije povjeren je generalu Lotharu Rendulicu, koji je pripremao napade iz više smjerova: Sarajevo, Jajce, Banja Luka, Prijedor, Bihać i Knin. Padobranci, prikupljeni iz raznih SS jedinica (i obučavani na aerodromu u Kraljevu), počeli su se spuštati u 10h 25. maja. Ubrzo nakon slijetanja padobranaca, započeo je desant jedrilica. Unatoč relativno velikom broju uključenih trupa, operacija nije bila potpuno uspješna: Tito i njegova pratnja, uključujući članove ruske i britanske misije pri Vrhovnom štabu, pobjegli su. Budući da je cijelo ovo područje bilo opkoljeno, potpuni bijeg nije bio moguć, pa je Tito u noći između 3. i 4. juna ruskim avionom s improviziranog aerodroma na Kupreškom polju preletio u Italiju (Bari), a 2 dana kasnije (u noći 6. juna) uputio se prema Visu s britanskim ratnim brodom.
Na poljima oko grada ostale su razbacane brojne jedrilice koje su njemačke snage ostavile nakon operacije. Sedam godina kasnije, 1951. godine, jedna od jedrilica dovezena je iz Drvara i postala dio muzejske trodimenzionalne zbirke. Nakon izgradnje muzejske zgrade 1963. godine, svoje trajno mjesto nalazi u atriju, gdje i danas svjedoči o jednoj od najvažnijih operacija tijekom Drugog svjetskog rata.  

Nedim Pustahija