Dnevnik iz koncentracionog logora – otpor i samosvijest u Bergen-Belsenu

28. avgusta 1944. jugoslavenska pripadnica pokreta otpora Hanna Lévy-Hass napisala je u koncentracionom logoru Bergen-Belsen: “Preuzela sam na sebe brigu o djeci. U našoj baraki je 110 djece, od trogodišnjaka do dječaka i djevojčica od 14 ili 15 godina.” Ova obrazovana nastavnica opisuje poteškoće s kojima se susreće njena nelegalna logorska “škola”: “Nije lako raditi bez knjiga. […] Djeca su divlja, neustrašiva, izgladnjela. Osjećaju da im je život krenuo vanrednim tokom i reaguju instinktivno i surovo.” Takve tajne “škole” postojale su u nekoliko koncentracionih logora. Logoraši su nastojali na taj način pomoći jedni drugima i napraviti dnevnu rutinu usred silnog nasilja i jada.
Dnevnik Hanne Lévy-Hass živopisno dokumentuje situaciju mnogih koji su bili zatvoreni u logoru. Istovremeno je i sam izraz i proizvod otpora. Pisanje je moralo biti organizovano u tajnosti, a pisani materijal se morao sakriti. Uprkos tim poteškoćama Hanna Lévy-Hass uspijeva zabilježiti svoje dojmove u koncentracionom logoru Bergen-Belsen od 1944. do 1945.
Rođena 18. marta 1913. u Sarajevu, Hanna Lévy-Hass odrasla je u jevrejskoj jugoslavenskoj porodici. Studirala je romanske jezike u Beogradu i Parizu, a zatim je predavala u školama u Jugoslaviji. Godine 1941. gubi posao zbog svoj jevrejskog porijekla. Priključuje se Komunističkoj partiji, a kasnije i jugoslavenskom partizanskom pokretu. Kad su Nijemci okupirali Crnu Goru u julu 1943. i počeli deportovati Jevreje, Hanna Lévy-Hass više nije bila na sigurnom. Uhapsio je Gestapo u februaru 1944. i deportovana je u koncentracioni logor Bergen-Belsen. U to vrijeme je logor već bio prenapućen i SS ga je u narednim mjesecima koristio kao “logor smrti”. Tu su dovođeni zatvorenici iz drugih koncentracionih logora koji su bili previše bolesni ili slabi da bi radili. Do oslobođenja u aprilu 1945. više od 50.000 ljudi je umrlo u Bergen-Belsenu, većinom od gladi ili bolesti.
Hanna Lévy-Hass je preživjela. Prvo se vratila u Jugoslaviju, ali onda je 1948. emigrirala u novoosnovanu državu Izrael gdje je živjela do svoje smrti 2001. godine. I tu je bila politički aktivna. Njen dnevnik iz koncentracionog logora Bergen-Belsen prvi put je objavljen kao knjiga u Njemačkoj 1979. godine. Posvetila ga je svojoj kćerki Amiri Hass koja je rođena u Izraelu 1958. i koja je napisala predgovor za kasnija izdanja dnevnika svoje majke.  

Dagmar Lieske