Prvi partizanski odred u Jugoslaviji

Nakon što su 22. lipnja 1941. na svojim radio prijamnicima čuli vijest o napadu Trećeg Reicha na Sovjetski Savez skupina komunista iz grada Siska donosi odluku o „odlasku u šumu“ i osnivanju prvog partizanskog odreda na tlu Jugoslavije. Prvi partizani bili su komunisti za koje se znalo da su poznati ustaškim vlastima i da im vjerojatno prijeti zatvaranje. Istu večer nastaje vojnički logor iz kojeg počinju organizirati pokret otpora, a već sljedećeg dana započinju s miniranjem pruge Zagreb – Sisak, rušenjem telegrafskih stupova i sličnim diverzijama. Kako bi se odred pojačao u vojno-taktičkom smislu rukovodstvo KPJ im šalje dva iskusna borca iz Španjolskog građanskog rata.
Vatreno krštene odred će imati mjesec dana nakon osnivanja. Ujutro 22. srpnja oko 500 pripadnika Oružanih snaga NDH krenulo je prema šumi u kojoj su se partizani skrivali. Kako bi „pobunjenike“ natjerali da se predaju bez borbe kao taoce su na čelu kolone vodili njihove roditelje. Nakon kratkotrajnog okršaja partizani su se ipak uspjeli izvući iz okruženja. Tijekom sukoba poginula su dva partizanska borca. Pokušaj obračuna s odredom, ubijeni partizani, ali i teror koji su ustaške vlasti provodile u gradu Sisku, nisu prestrašili niti pokolebali one koji su već bili u njemu kao ni one koji su se tek planirali priključiti. Naprotiv, broj novo pristiglih boraca rastao je iz dana u dan. Tri mjeseca nakon osnivanja odred se udvostručio i brojao nešto više od sedamdeset članova. Zbog činjenice da diverzije ne samo da nisu prestale, nego su se zahvaljujući brojčanom stanju i dodatno intenzivirale, vlasti počinju razmišljati o novom obračunu. Akcija je započela 20. rujna ujutro opkoljavanjem i bombardiranjem šume u kojoj se odred nalazio. Partizani su se ipak uspjeli provući između neprijateljskih vojnika i prebaciti na teritorij koji nije bio pod njihovom kontrolom. Tri mjeseca nakon osnivanja odred je rasformiran, a njegovi su borci raspoređeni u druge vojne postrojbe u sklopu kojih će sudjelovati u borbama na svim jugoslavenskim bojištima. Do kraja rata poginut će točno polovica pripadnika prvog partizanskog odreda.
22. lipanj, dan kada je osnovan prvi partizanski odred, danas se u Hrvatskoj obilježava kao državni praznik – Dan antifašističke borbe.  

Hrvoje Klasić