“Akcija Botanički vrt”: Prva velika gerilska akcija u Zagrebu
Slavko Komar, (Gospić, 1918. – Zagreb, 2012., prvoborac Narodno-oslobodilačkog rata i narodoni heroj. Aktivno je sudjelovao u antifašističkom i studentskom pokretu na Zagrebačkom sveučilištu. Vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Nakon rata obavljao je visoke političke, državne i diplomatske dužnosti. (Documenta, Zagreb)
Slavko Komar, (Gospić, 1918. – Zagreb, 2012., prvoborac Narodno-oslobodilačkog rata i narodoni heroj. Aktivno je sudjelovao u antifašističkom i studentskom pokretu na Zagrebačkom sveučilištu. Vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Nakon rata obavljao je visoke političke, državne i diplomatske dužnosti. (Documenta, Zagreb)
Announcement of the Ministry of the Interior of the NDH from August 4, 1941, about the execution of four participants of the attack on the guard of the Ustasha University Battalion and of 98 Jews and communists as "intellectual originators of that attack". © Croatian History Museum / HPM-MRNH-T-10749.
Announcement of the Ministry of the Interior of the NDH from August 4, 1941, about the execution of four participants of the attack on the guard of the Ustasha University Battalion and of 98 Jews and communists as "intellectual originators of that attack". © Croatian History Museum / HPM-MRNH-T-10749
4. kolovoza 1941. negdje oko podneva, u Runjaninovoj ulici u Zagrebu, neposredno uz gradski Botanički vrt odjeknule su eksplozije bombi. Ustaške vlasti odmah su proglasile policijski sat i zatvorile sve gradske prometnice u središtu grada.
Bio je to prvi veliki oružani napad na ustaške postrojbe u Zagrebu. I prije ove akcije zagrebački ilegalci organizirali su različite subverzivne akcije, ali uglavnom na periferiji grada i nikad do tada takvom žestinom i to u središtu grada i usred dana.
Akciju je organizirao Mjesni komitet Komunističke partije Hrvatske. Ona je trebala biti odgovor ustaškim vlastima da nakon neuspjelog proboja zatočenika iz ustaškog logora u Kerestincu, nedaleko Zagreba, koji je tragično završio za tamo zatočene komuniste, Srbe i Židove, komunistički pokret u Zagrebu nije uništen.
Toga dana 4. kolovoza 1941. izvršen je napad bombama i revolverima na stražu Ustašku sveučilišne vojnice koja je izlazila iz Đačkog doma u Runjinovoj ulici. Diverzantsku grupu činilo je 12 studenata i radnika, članova zagrebačkog ilegalnog antifašističkog otpora. Grupu je vodio student Slavko Komar. Bacili su bombe, ali su se morali povući pred ustaškom mitraljeskom paljbom iz Botaničkog vrata. U akciji je bilo ranjeno 28 pripadnika Ustaške sveučiliše vojnice.
Odmazda ustaških vlasti bila je izuzetno surova. Svi uhićeni sudionici akcije osuđeni su po senatu Pokretnog prijekog suda na smrt strijeljanjem. Presuda je bila izvršena isti dan. Kao ”suučesnici i intelektualni začetnici toga napada” na smrtnu je kaznu bilo osuđeno još 98 Židova i komunista.
Ovoj velikoj akciji bila je posećena je i emisija Radio-Moskve u kojoj je bilo navedeno da je zbog odmazde strijeljano 305 osoba.
U spomen na ovaj događaj u Runjaninovoj ulici postavljena je spomen ploča s natpisom: Usred dana 4. kolovoza 1941. godine grupa omladinaca koje je odgojila KPJ na ovom mjestu napala je s bombama četu ustaša – studenata. Tom prilikom ubijeno je i ranjeno 28 fašista i izdajnika. Povodom kongresa SKOJ-a podiže Mjesni komitet SKOJ-a Zagreb. 90-tih se godina 20. stoljeća, nakon raspada socijalističke Jugoslavije nove su vlasti nastojla maknuti spomen ploču uz obrazloženje da su u akciji stradali ”nevini” srednjoškolci.
Nataša Mataušić