Rino Della Negra, fudbaler i borac pokreta otpora

Lice Rina Della Negre ne pojavljuje se na L’Affiche Rouge (crveni poster) na kojoj je prikazano desetero članova Manouchianove grupe FTP-MOI (Francs-tireurs et partisans – Main d’oeuvre immigrée) koju su činili strani borci pokreta otpora i oni stranog porijekla. Međutim, on je bio jedan od 22 strijeljanih u tvrđavi Mont Valérien 21. februara 1944. jer je bio aktivan član ove mreže.
Rino Della Negra rođen je 1923. u Vimyju na sjeveru Francuske u italijanskoj porodici porijeklom iz Udina u Friuliju. Otac mu je radio u ciglani i preselio je porodicu u okolicu Pariza u grad Argenteuil koji je imao snažne komunističke sklonosti, u distrikt u kojem su uglavnom živjeli italijanski imigranti: Mazagran je preimenovan u “Mazzagrande” i predstavljao je “malu Italiju”.
Rino je imao samo 14 godina kad je počeo šegrtovati kao instalater u fabrici autodijelova Chausson u Asnières-sur-Seine. Volio je sport i igrao fudbal. Uskoro je pokazao svoje talente kao strijelac i u svom klubu FC Argenteuillais i u momčadi preduzeća fabrike Chausson s kojima je 1938. osvojio Coupe de la Seine.
Rat mu je zakomplikovao mladost: 1942. odbio je otići da radi u Njemačkoj i umjesto toga se kao komunistički aktivista priključio pokretu otpora FTP (Francs-Tireurs Partisans), ali se nije odrekao ni svojih sportskih aktivnosti ni svoje porodice. Zapravo, Crvena zvijezda, vodeći francuski klub iz Saint-Ouena na periferiji Pariza odlučio je regrutovati ovog mladog talentiranog igrača za sezonu 1943-44. uoči prvenstva koje je poremećeno ratom. Bilo je to svojevrsno odavanje priznanja ovom 19-godišnjaku koji je, igrajući fudbal, također stavljao svoj život na liniju jer je istovremeno bio ilegalac koji se borio protiv sila okupacije. Učestvovao je u atentatu na Generala Von Apta u Parizu 7. juna 1943. i u napadima na sjedište italijanske fašističke partije, na kasarnu Guynemer i na njemačke kurire koji su prenosili novac, sve dok nije uhapšen, osuđen na smrt i strijeljan skupa s drugovima.
Njegova obećavajuća karijera u Crvenoj zvijezdi tek što je počela… Međutim, netom po oslobođenju postao je simbol komunističkog otpora, posebno u Argenteuilu gdje je jedna ulica dobila po njemu ime i podignut mu je spomenik. Rodom Italijan koji je poginuo za Francusku postao je i heroj za navijače Crvene zvijezde, pa se i jedna od tribina na stadionu Bauer u Saint-Ouenu po njemu zove. Fudbaler i borac pokreta otpora nikad nije zaboravljen.  

Yvan Gastaut