Postoje brojne mogućnosti korištenja priča sa ove platforme u pedagoškom kontekstu. Jedna od mogućnosti je zatražiti od učesnika u grupi da prelistavaju platformu i da izaberu jednu priču koja im je naročito zanimljiva i da ostalim učesnicima objasne zašto. Naročito preporučujemo korištenje različitih tagova i filtera na platformi kako bi se radilo sa nekoliko priča na sličnu temu. U tekstu dole, za svaku od glavnih tema na platformi data su određena pitanja koja je moguće postavljati i o kojima je moguće diskutovati vezano za istu opštu temu.
Mladi
- Primjeri mladih ljudi koji su učestvovali u aktivnostima otpora.
- Ko se može smatrati „mladom osobom“? Koliko godina su imale navedene osobe?
- U kojim oblicima otpora su mladi učestvovali?
- Šta bi ste vi rekli: da li su mladi učestvovali unatoč ili upravo zbog svoje mladosti? Objasnite odgovor.
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere mladih ljudi koji su učestvovali u otporu? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Žene
- Primjeri žena koje su učestvovale u aktivnostima otpora.
- U kojim oblicima otpora su žene učestvovale?
- Da li su se žene pripadnice otpora suočavale sa specifičnim poteškoćama/problemima u poređenju sa muškarcima?
- U kojoj mjeri je po vašem mišljenju otpor predstavljao trenutak emancipacija za žene?
- Kada čitate priče iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Francuske i Njemačke: u kojoj mjeri uočavate razlike i sličnosti između zemalja kada je riječ o ulozi žena u otporu? Da li mislite da se primjeri navedeni u pričama mogu smatrati reprezentativnim za cijele zemlje?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere žena koje su učestvovale u otporu? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Manjine
- Šta za vas znači riječ „manjina“?
- Kako bi ste definirali manjinu?
- Primjeri manjina koje su učestvovale u aktivnostima otpora?
- Kakvu su ulogu stranci imali u pokretima otpora?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere manjina koje su učestvovale u otporu? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Vjerski akteri
- Primjeri vjerskih aktera koji su učestvovali u aktivnostima otpora.
- Na koje načine su učestvovali u aktivnostima otpora?
- Po vašem mišljenju, da li su crkvene institucije i cijele vjerske zajednice učestvovale u otporu, ili je tu više bilo riječ o pojedincima? Objasnite odgovor.
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere vjerskih aktera koji su učestvovali u otporu? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Kultura i umjetnost
- Primjeri aktivnosti otpora u poljima kulture i umjetnosti.
- Kako bi ste definirali „kulturni otpor“: otpor kulturnih radnika (npr. pisci) ili otpor običnih ljudi kroz umjetnost (npr. muzika ili crteži)?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Uporedite pjesme / poeme „Die Moorsoldaten“, „Le chant des partisans“, „La complainte du partisans“, „Konjuh Planinom“, i „Jama“: Kako na različite načine govore o ugnjetavanju i otporu?
- Da li znate za neke druge primjere otpora kroz kulturu i umjetnost? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Sport i otpor
- Navedite oblike otpora u sferi sporta.
- Uporedite priče o Hajduku iz Splita i Jedinstvu iz Bihaća, Rinu della Negri i Matthiasu Sindelaru: koje sličnosti i razlike uočavate?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere otpora u sferi sporta / pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Organizacija otpora
- Otpor se u početku najčešće javljao spontano i bio je improviziran da bi s vremenom postajao sve organizovaniji. Koji su bili različiti načini organizacije otpora?
- Koji su bili različiti načini organizacije otpora?
- Navedite različite prostore u kojima je otpor organizovan?
- Zašto je bilo teško organizovati otpor? Šta je predstavljalo najveći izazov i opasnost?
- Otpor je najčešće podrazumijevao djelovanje u tajnosti. Kako su učesnici u otporu nastojali smanjiti rizike od otkrivanja i hapšenja?
- Otpor najčešće nisu organizovali pojedinci nego grupe: po vašem mišljenju, da li se samo otpor u grupama može smatrati „pravim“ otporom?
- Koje su prednosti i problemi organizovanja otpora u grupama u odnosu na samostalno djelovanje?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
Oružani otpor
- Navedite različite oblike oružanog otpora.
- Da li su oružani otpor i vojni otpor ista stvar?
- Da li bi se samo oružani otpor trebao smatrati otporom?
- Da li mislite da bi bilo moguće boriti se protiv nacizma i okupacije bez oružja?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
Nenasilni otpor
- Navedite različite oblike nenasilnog otpora.
- Da li su po vašem mišljenju nenasilni otpor i nenaoružani otpor ista stvar?
- Da li smatrate da se oružani otpor i nenasilni otpor dopunjavaju ili su u suprotnosti?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere otpora u sferi sporta / pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Pomoć i spašavanje
- Ko je pomagao i kome se pomagalo?
- Šta je bio motiv ljudi da pruže pomoć?
- Da li pružanje pomoći i spasavanje automatski predstavlja nenasilni otpor?
- Da li su samo osobe koje nisu bile predmet progona pružale pomoć? Da li su i progonjenje osobe ujedno pomagale sebi i drugim progonjenim osobama?
- Koliko opasno je bilo pomagati progonjenim osobama?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere pružanja pomoći i spašavanja tokom Drugog svjetskog rata? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Rani otpor
- Šta se smatra „ranim otporom“?
- Šta bi ste vi definirali kao rani otpor u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Francuskoj i Njemačkoj?
- Da li je do otpora u različitim zemljama došlo polako ili brzo?
- U poređenju sa „ranim otporom“, šta bi se moglo smatrati „kasnim“ otporom? U ovom kontekstu pročitajte priču „Pripadnici otpora od 25-og sata“
- Da li samo „rani“ otpor treba smatrati „pravim“ otporom?
- Da li mislite da je potrebno praviti razliku između „ranog“ i „kasnog“ otpora? Ako mislite da treba, zašto?
Otpor u gradovima
- Navedite različite aktivnosti otpora u gradovima.
- U kojoj mjeri gradovi, za razliku od ruralnih područja, pružaju druge mogućnosti i izazove za otpor?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere otpora nacizmu / fašizmu u gradu u kojem živite / u kojem ste odrasli?
Šume i planine
- Kakvu ulogu su šume i planine imale za grupe otpora i njihove aktivnosti?
- Zašto šume i planine predstavljaju privilegiran prostor za pripadnike otpora?
- U kojoj mjeri su šume i planine ujedno predstavljale izazov za grupe otpora?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere pružanja pomoći i spašavanja tokom Drugog svjetskog rata? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Logori
- Različiti logori su postojali u Evropi pod nacističkom okupacijom: logori za internaciju, logori za prisilni rad, logori za ratne zarobljenike, koncentracioni logori, logori za istrebljenje. Šta su bile svrhe ovih logora, za koga su bili namijenjen? Objasnite razlike između ovih logora? Da li je neki logor mogao istovremeno imati različite funkcije?
- Navedite različite oblike otpora u logorima?
- Zašto je u logorima bilo naročito teško pružati otpor?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
- Da li znate za neke druge primjere otpora u logorima tokom Drugog svjetskog rata? / Pokušajte naći dodatne primjere otpora u ovom polju.
Drugi prostori otpora
- Pored gradova, šuma/planina i logora, u kojim se još prostorima pružao otpor?
- U kojoj mjeri je morska obala korištena kao prostor za otpor? Prisjetite se priča „Ribari sa Ile de Seina“, „Jugoslovenski mornarički odred“ i „Mornari i spasitelji“.
- Brojni protivnici nacizma, fašizma i okupacije napustili su svoje zemlje i otišli u egzil. Da li bi ste rekli da je egzil bio prostor otpora? Ako jeste, objasnite kako i zašto? Koje konkretne primjere pronalazite u pričama?
- Da li je otpor protiv nacizma i fašizma tokom Drugog svjetskog rata bio prisutan samo u Evropi? Koji su prostori izvan evropskog kontinenta bili povezani sa aktivnostima otpora?
Transnacionalni otpor
- Kako bi ste definirali pojam „transnacionalni“? Kakva je razlika između pojmova „nacionalni“, „multinacionalni“ i „internacionalni“?
- Šta znači transnacionalni otpor?
- Pročitavši priče, šta bi po vama bili primjeri a) transnacionalnih biografija, b) transnacionalnih trajektorija i c) transnacionalnih aktivnosti?
- Možete reći „francuski otpor“ ili „otpor u Francuskoj“, „njemački otpor“ ili otpor u Njemačkoj“, ili „jugoslovenski otpor“ ili „otpor u Jugoslaviji“: Kakva je razlika?
- Da li je otpor u Evropi više predstavljao nacionalni ili transnacionalni fenomen?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
Simboli
- Simbol može biti lako prepoznatljiva riječ, znak ili obilježje koje predstavlja nešto drugo. Može povezivati ili razdvajati ljude zato što prenosi emociju. Sva društva i politički pokreti koriste simbole. To je bio slučaj i sa pokretima otpora protiv nacizma i fašizma tokom Drugog svjetskog rata. Simboli otpora imali su različite forme, na primjer:
- Stvarne osobe, vidi npr. priče o Sophie Scholl, Radi Vranješević i Smrt vješanjem.
- Izmišljeni likovi, vidi npr. priča o Viktoru Laszlu i Walteru.
- Konkretne lokacije ili događaji, vidi npr. priče o Bir Hakeimu, tvrđavi Mont Valérien i logoru Slana.
- Slogani, npr. smrt fašizmu, sloboda narodu
- Prostori, npr. šume.
- Pjesme i poeme, vidi npr. Jama, Konjuh Planinom i Partizanska pjesma.
- Zastave, medalje i znakovi, vidi npr. priče o četi Ernst Thälmann, Nagrađivanje hrabrosti i Lorenski križ.
- Šta je zajedničko za navedene primjere simbola?
- Koje različite aspekte otpora svaki od ovih primjera ističe? Možete napraviti mapu pojmova kako bi ste ilustrirali vaše misli i pokazali veze između simbola.
- Zašto su grupe otpora koristile simbole? Kakvu su praktičnu primjenu simboli imali?
- Šta mislite, da li su se ovi simboli „spontano javili“ ili su ciljano osmišljeni kao simboli otpora?
- Pokušajte saznati koje od ovih priča / primjera su već korišteni kako simboli otpora tokom rata, a koje su postali simboli naknadno, tokom procesa memorijalizacije.
- Koja priča je vama naročito zanimljiva? Zašto?
- Da li znate za neke druge simbole otpora iz tog vremena? Pokušajte naći još neke primjere.
Ambivalencije/kontroverze
- Često na historiju gledamo kao na svijet u kojem je sve uredno posloženo, pripadnici otpora naspram kolaboracionista, žrtve naspram počinilaca, prijatelji naspram neprijatelja. Međutim, linije između različitih pozicija su bile i često jesu neodređene. Već tokom rata, a posebno nakon njegovog kraja vođene su kontroverzne rasprave o različitim dešavanjima tokom Drugog svjetskog rata, uključujući i otpor. Ovo su neka pitanja otvorena u našim pričama o kojima možete prodiskutovati:
-
- Da li je moguće biti dijelom kolaboracionističkog režima i unatoč tome odupirati se tom režimu ili barem nekim njegovim odlukama? “Muslimanske rezolucije iz 1941–1942. and “Vichysto-Résistant”, neobičan koncept u Francuskoj
- Kada pristupite pokretu otpora u odmakloj fazi rata, da li to radite samo iz oportunizma? „Pripadnici otpora od 25-og sata“
- Da li pokreti otpora također čine zločine? Nedjela pripadnika otpora.
- Da li je pomoć progonjenim osobama uvijek pružana iz altruizma? Krijumčari: „heroji“ ili „ubice“?
- Šta sve izdaja može značiti u kontekstu otpora? Izdajice „Drenović izdao Šolaju“: partizani protiv „četnika“
- Može li žrtva biti borac otpora i može li borac otpora biti žrtva? Françoise Frenkel, žrtva ili borac otpora?
-
Represija
- Nacističke vlasti i njihovi kolaboracionisti nastojali su svim sredstvima ugušiti otpor. Koje su sve oblike represije koristili protiv pripadnika otpora i njihovih aktivnosti?
- Kako su pripadnici otpora reagovali na progon i represiju?
- Po vašem mišljenju: da li je represija odvraćala ljude od pristupanja otporu ili ih je, pak, ohrabrivala da pristupe? Ili je možda uticala na oba načina?
Poslijeratne vizije
- Grupe otpora u najvećem broju slučajeva nisu željele samo okončati nacizam i okupaciju nego su najčešće imale i planove šta bi trebalo uslijediti nakon rata. Koji su primjeri vizija za period nakon rata različitih grupa otpora?
- Koliko su se razlikovale ove vizije za period nakon rata?
- Da li je zamisao bila vratiti se na stanje prije rata ili stvoriti nešto novo?
- U kojoj mjeri je ujedinjena Evropa predstavljala postratnu viziju grupa otpora?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?
Memorijalizacija
- Koji su bili različiti oblici memorijalizacije bitnih događaja i aktivnosti otpora nakon rata?
- Zašto mislite da su određene osobe / događaji zapamćeni, a drugi ne?
- Compare the commemorative plaques in the photos of following stories: The fishermen of Ile de Sein, The power of silence, Guy Môquet, Selo pravednika, Rino Della Negra, Jean Moulin, The Pit, The Black Hand, Věra Hynkova, Matthias Sindelar. Koje su osobe /događaji zapamćeni? Šta piše / ne piše na natpisima? Da li se na pločama nalaze simboli, koji?
- Da li mislite da bi se sjećanje na otpor trebalo koristiti za razgovor o sukobima našeg vremena? Koje se prednosti i opasnosti poređenja događaja iz Drugog svjetskog rata sa aktuelnim sukobima?
- Koje su vam priče bile naročito zanimljive? Zašto?